Možda ste čuli da je dopamin neurotransmiter za "dobar osjećaj". Na mnoge načine i jeste.

Dopamin je snažno povezan sa zadovoljstvom i nagradom. Naravno, to nije tako jednostavno.

Zapravo, postoji mnogo više od ove složene kemikalije. Dopamin je uključen u neurološko i fiziološko funkcioniranje.

To je faktor koji doprinosi motoričkim funkcijama, raspoloženju, pa čak i našem donošenju odluka. Također je povezan s nekim poremećajima kretanja i psihijatrijskim poremećajima.

Pogledajmo neke uloge dopamina i znakove da su naše razine dopamina niske.

Što je dopamin?

Dopamin je neurotransmiter koji nastaje u mozgu. U osnovi, djeluje kao kemijski glasnik između neurona.

Dopamin se oslobađa kada vaš mozak očekuje nagradu. Kad neku aktivnost počnete povezivati s užitkom, puko iščekivanje može biti dovoljno da podigne razinu dopamina.

To može biti određena hrana, seks, kupovina ili bilo što drugo u čemu uživate. Na primjer, pretpostavimo da su vaša omiljena ugodna hrana domaći kolačići s duplom čokoladom.

Vaš mozak može povećati dopamin kada osjetite miris pečenja ili ih vidite kako izlaze iz pećnice. Kada ih pojedete, bujica dopamina pojačava tu želju i usredotočite se na njezino zadovoljenje u budućnosti.

Foto: iStock/GettyImages

To je ciklus motivacije, nagrade i ohrabrenja. Sada zamislite da ste cijeli dan žudjeli za tim kolačićima, ali su ih vaši suradnici zbrisali kad vas je konferencijski poziv zaobišao.

Vaše razočaranje može sniziti razinu dopamina i pokvariti vam raspoloženje. To bi također moglo pojačati vašu želju za kolačićima s duplom čokoladom. Sada ih želite još više. Osim svoje funkcije "osjećati se dobro", dopamin je uključen u mnoge tjelesne funkcije, poput protoka krvi, digestije, općeg funkcioniranja, zatim u rad srca i bubrega, pamćenja i fokusa, raspoloženja i emocija, upravljanje motorikom, procesuiranja boli, rada gušterače i regulacije inzulina, ponašanja koje traži zadovoljstvo i nagradu, spavanja, odgovora na stres.

Imajte na umu da dopamin ne djeluje sam. Djeluje s drugim neurotransmiterima i hormonima, poput serotonina i adrenalina. Niz faktora iz okoliša također utječe na vaše fizičko i psihičko blagostanje.

Kako se osjećate zbog dopamina?

Prava količina dopamina obično ide uz prilično dobro raspoloženje. Idealan je za učenje, planiranje i produktivnost.

Dopamin doprinosi osjećajima budnosti, fokusa, motivacije i sreće.

Prevelika količina dopamina može proizvesti privremeni osjećaj euforije.

Foto: MMD Creative/ Shutterstock

Možete li znati da li imate manjak dopamina?

Nizak dopamin jedan je od razloga zašto možda niste najbolje raspoloženi. Možda imate: smanjena budnost poteškoće s koncentracijom manje motivacije i entuzijazma loša koordinacija poteškoće kretanja

Nedostatak sna može sniziti razinu dopamina

Nedostatak dopamina može vas učiniti pospanima - ali nespavanje također može smanjiti vaš dopamin.

Jedna studija sugerira da nedostatak sna može dovesti do primjetnog smanjenja dostupnosti dopaminskih receptora ujutro.

Stanja povezana s niskom razinom dopamina

Neka stanja koja se mogu povezati s niskim dopaminom su na primjer: Parkinsonova bolest (simptomi uključuju drhtanje, usporeno kretanje i ponekad psihozu), zatim depresiju (simptomi uključuju tugu, probleme sa spavanjem i kognitivne promjene). zatim Sindrom nedostatka transportera dopamina (također poznato kao infantilni parkinsonizam-distonija), ovo stanje uzrokuje abnormalnosti kretanja slične onima kod Parkinsonove bolesti.

Što se događa kada imate previše dopamina?

Vrlo visoke razine dopamina mogu učiniti da se osjećate "na vrhu svijeta", barem na neko vrijeme. U ekstremu, može biti faktor koji doprinosi maniji, halucinaciji. zabludama. Previše dopamina može igrati ulogu i u pretilosti, ovisnosti i shizofreniji.

Kako lijekovi utiču na razinu dopamina?

Određeni lijekovi mogu djelovati s dopaminom na način koji stvara naviku.

Nikotin, alkohol ili druge droge koje izazivaju ovisnost aktiviraju dopaminski ciklus. Ove tvari mogu izazvati brži, daleko intenzivniji nalet dopamina nego što biste dobili od onih kolačića s duplom čokoladom.

To je tako snažan nalet da ćete poželjeti još - i to uskoro. Kako se stvara navika, mozak reagira smanjivanjem dopamina.

Sada vam je potrebno više tvari da biste došli do iste razine užitka. Pretjerana aktivacija također utiče na dopaminske receptore na način da gubite interes za druge stvari.

To vas može natjerati da djelujete kompulzivnije. Sve manje možete odoljeti korištenju ovih tvari.

Kada to postane više potreba nego želja, to je ovisnost. Ako pokušate prestati, mogli biste proći kroz fizičke i emocionalne simptome povlačenja.

Čak i ako ste prestali koristiti tvari dulje vrijeme, izloženost tvari može potaknuti vašu želju i izložiti vas riziku od ponovnog napada.

Dopamin ne snosi isključivu odgovornost za stvaranje ovisnosti. Ostale stvari, poput genetike i okolišnih faktora, igraju ulogu.

Foto: Alodokter.com

Kako hormoni utiču na razinu dopamina?

Dopamin također stupa u interakciju s drugim neurotransmiterima i hormonima. Na primjer, neurotransmiter glutamat uključen je u ciklus zadovoljstva i nagrađivanja u mozgu.

Neke studije su proučavale kako stres i spolni hormoni utiču na neurotransmisiju dopamina tokom adolescencije.

Istraživači su primijetili da testosteron, estrogen i glukokortikoidi međusobno djeluju i utiču na razinu dopamina. To može uticati na sazrijevanje mozga i kognitivne funkcije u adolescenciji i u odrasloj dobi.

Dokazano je i da na neurotransmitere utiču mnoge stvari. Istraživači su napisali da su spolni hormoni "jako isprepleteni" sa dopamin serotonina GABA glutamatom.

Ove interakcije su komplicirane i nisu u potpunosti shvaćene. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se u potpunosti razumjelo kako dopamin stupa u interakciju s drugim neurotransmiterima i hormonima.

Uprkos velikom broju istraživanja, još uvijek ima mnogo toga za naučiti o interakcijama dopamina s drugim neurotransmiterima i hormonima.

Posjetite svog doktora ako imate abnormalnosti kretanja, simptome poremećaja raspoloženja ili mislite da patite od neke ovisnosti.

Proizvodi osjećaj zadovoljstva

Hormoni sreće: Znate li koliko je dopamin važan u našoj svakodnevnici?

Komentari (0)